10 zanimljivosti o krivom tornju u Pisi…Italija 🇮🇹

Krivi toranj je zvonik romaničke katedrale u Pisi, širom svijeta poznat je po svojoj zapanjujućoj konstrukciji i sposobnosti da opstane usprkos nakrivljenosti. No, to nije sve što ovaj spomenik čini posebnim.

Danas pod UNESCO-vom zaštitom, ova poznata građevina ima turbulentnu povijest ispunjenu pokušajima i najčešće, pogreškama da je se uspravi.

• Nagib je slučajnost

Pisa je izgrađena na močvarnom području i samo ime grada potiče od grčke riječi značenja “močvarna zemlja”. Arhitektima to nije puno značilo i nije ih spriječilo da krenu graditi na zemlji čiji je sastav uglavnom glina i fini pijesak. Plitki i teški temelji počeli su se nagibati pod teretom već drugog kata tornja.

• Izgradnja je trajala dva vijeka

Čak 199 godina trebalo je da se izgradi toranj u Pisi, a gradio se u tri faze. Izgradnja je počela 1173. godine i otad je dvaput obustavljena zbog ratova – prvi put na sto godina, a drugi put 1284. godine.

• Djelo nepoznatog autora

Iako identitet originalnog arhitekta tornja nikad nije potvrđen, zbog duge istorije gradnje, poznata su imena arhitekata koji su sudjelovali u građenju tornja kakav je danas. Tako je Bonano Pisano sudjelovao u prvoj fazi, Đovani Pisano i Đovani di Simone u drugoj fazi, a Tomaso di Andrea Pisano nadgledao je završetak gradnje.

• ​Zvona koja ne zvone

Toranj ima sedam zvona koja predstavljaju note muzičke ljestvice, no iako je prvobitno zamišljen kao zvonik, ova zvona nisu se oglasila još od 20. vijeka. Razlog ovome jest što svako zvono teži čak 3.628 kg i njihovo njihanje predstavlja opasnost za dodatno naginjanje tornja.

• Musolinijev promašeni pokušaj

Benito Musolini svojedobno je toranj proglasio sramotom za Italijane i naredio da se toranj izravna. Po njegovoj naredbi izbušeno je stotine rupa u temeljima koje su potom ispunili betonom. Nažalost, rezultat je bio suprotan Musolinijevoj želji — teret betona potisnuo je toranj dublje u zemlju i uzrokovao još veći nagib.

• Ljepota ga je spasila od razaranja

Tokom Drugog svjetskog rata Amerikanci su sumnjali kako Nijemci koriste toranj kao promatračnicu i planirali su ga sravniti sa zemljom. Priča kaže kako je američki narednik Leon Vekstajn bio toliko opčaran ljepotom arhitekture tornja i katedrale da nije želio izdati naredbu paljbe čime ga je spasio od uništenja.

• 11 godina zatvoren za javnost

Operativna skupina inženjera, matematičara i istoričara sastala se na Azorima kako bi razmotrili načine stabilizacije. Nakon više od dva desetljeća rada na rješavanju problema nagiba, u januaru 1990. godine toranj se zatvorio za javnost. Nakon desetljeća obnove i stabilizacije, toranj je ponovno otvoren za javnost 15. decembra 2001. godine

• Iznimni pomaci u samo dvije godine truda

  1. godine britanski inženjer preporučio je postupno vađenje zemlje ispod sjeverne strane tornja kako građevina ne bi popucala pod pritiskom. Uklanjanje zemlje po njegovim uputama potrajalo je dvije godine, no polučilo je iznimne rezultate. Krivi toranj se izravnao za 40 cm, a stručnjaci vjeruju kako će taj potez očuvati zgradu sljedećih 300 godina.

• Nagib se bitno smanjio

Dugogodišnji napori stručnjaka urodili su plodom — nagib tornja danas je 3,99 stepeni dok je u prošlosti bio 5,5 stepeni

• Stanovnici Pise protiv ravnanja tornja

Stanovnici Pise ne gledaju blagonaklono na pokušaje da se toranj potpuno uspravi. Razlog tomu jest što slavni nagib privuče i preko milion turista godišnje čime profitiraju lokalne radnje.