- Rim je stariji od Italije
U antičko vreme na apeninskom poluostrvu susretale su se različite kulture. Rimsko carstvo apsorbovalo je većinu stavnovnika tih manjih naroda, a poluostrvo je bilo podeljeno na gradove-države. Uprkos tome što je bilo nekoliko pokušaja, do ujedinjenja Italije došlo je tek u drugoj polovini 19. veka. Grad Rim osnovan je 753. godine pre nove ere, što ga čini više od 2500 godina starijim od današnje Italije čiji je glavni grad.
- Panteon se koristi skoro dva milenijuma
Sadašnji Panteon datira iz (prema nekim navodima) 126. godine naše ere i od tada je u upotrebi. Njegovu izgradnju naredio je car Hadrijan. Tokom vekova građevina je pretrpela određene izmene i renoviranja, ali je zadržala prvobitnu strukturu.
Rimski Panteon, što u prevodu znači „sve božije”, zadržao je originalnu kupolu i ona je najstarija kupola na svetu sagrađena bez armiranog betona.
- Ne izgovarajte da „svi putevi vode u Rim”
Stari Rimljani su izgradili sistem puteva i autoputeva kako bi olakšali kretanje trupa zbog čestih bitaka u ono vreme, ali i kako bi poboljšali trgovinu. Ali, prema mišljenju Rimljana, pogrešno je reći da svi putevi vode u Rim, već iz Rima.
- Paseto di Borđo iz „Anđela i demona” postoji
Svako ko je čitao roman „Anđeli i demoni” Dena Brauna ili gledao istoimeni film sa Tomom Henksom u glavnoj ulozi seća se tajnog tunela koji povezuje zamak Sent Anđelo i Vatikan. Ovaj prolaz je stvaran i zove se Paseto di Borđo. Sveštenici su ga ranije koristili tokom napada na Vatikan, a zamak Sent Anđelo danas je pretvoren u muzej. Delovi „tajnog” tunela ponekad se otvaraju za turiste i ostale posetioce.
- Bogatstvo u Fontani di Trevi
Jedna od najpoznatijih fontana na svetu sagrađena je u 18. veku po narudžbini pape Klementa XII. Prema legendi, svako ko baci novčić u ovo predivno barokno delo, sigurno će se vratiti u Rim. Procenjuje se da se u fontanu dnevno baci kovanica u vrednosti od 3.000 evra, što na godišnjem nivou iznosi milion evra i oni se poklanjaju u dobrotvorne svrhe.
- Bazilika Sv. Petra tri i po veka bila najveća crkva na svetu
Sagrađena je 1626. godine i sve do 1989. godine bila je najveća crkva na svetu, a pretekla ju je Gospa od Mira u Jamasukru (glavni grad Obale Slonovače). Ali zato u nju može da stane čak 60.000 ljudi, za razliku od maksimuma od 18.000 posetilaca afričke crkve.
- Rim je grad sa najvećim brojem hrišćanskih crkvi
Postoje gradovi na svetu sa većim brojem bogomolja ukoliko se računaju hramovi, sinagoge, džamije i crkve. Ali, ako se u obzir uzmu samo hrišćanske crkve, onda je Rim neprikosnoven. U „Večnom gradu” nalazi se više od 900 hrišćanskih crkvi, ali s obzirom na to da Rim godišnje poseti oko deset miliona ljudi, onda cifra postojećih bogomolja i ne zvuči mnogo.
- Nećete se najesti ako u Rimu potražite špagete i ćufte
Uvreženo je mišljenje da su špagete i ćufte nastale u italijanskoj kuhinji, ali nije tako. Njihov nastanak pripisuje se italijanskim migrantima u SAD koji su ta jela počeli da prave tek na prelazu iz 19. u 20. vek. Zato posetioci Rima teško pronalaze restorane sa ovim jelima. Umesto toga, okrenite se autentičnim italijanskim testeninama poput pasti.
- Popularnost iznutrica
Još u Starom Rimu mesari su životinje sekli na četiri dela pošto je bilo siromašnih slojeva stanovništva koji nisu mogli da priušte, recimo, celo prase. A oni najsiromašniji mogli su da kupe samo iznutrice, takozvanu „petu četvrtinu” životinje. Dugo su smatrane najneprivlačnijim delom životinje, ali su recepti godinama usavršavani, tako da sada mnogi restorani u Rimu nude specijalitete od iznutrica: tripice, jagnjeći ili teleći mozak i crevca.
- Možete da pijete iz svih javnih česmi
Procenjuje se da u Rimu postoji oko 2.500 javnih česmi, a ono što je fascinantno jeste da je voda ispravna u svakoj.
- Evropska prestonica mačaka
Procenjuje se da je Rim dom za oko 300.000 mačaka. Prema zakonu, ako se u grupi nalazi barem pet mačaka, zabranjeno je premeštati ih, ma gde se one nalazile. Iz tog razloga često se mogu naći u blizini najznačajnijih građevina, uključujući i Koloseum.
- Rim još uvek nije u potpunosti istražen
Procenjuje se da je do sada iskopano tek oko 10 procenta Starog Rima. Ostalih 90 procenata nalazi se na 20 metara ispod površine zemlje. Kada se uzme u obzir da je Rim stalno naseljen skoro tri milenijuma, to i nije tako čudno. Stare građevine srušile su se usled starosti ili su uništene kako bi se sagradile nove.
Većina građevina iz starog doba verovatno nikada i neće biti istražene pošto se na njihovom mestu sada nalaze ulice ili moderni objekti.
Izvor: HIZU Planeta / Zanimljivosti, nauka, priroda / superodmor